|
|
Pjeskoviti
otočki teren najbolje pogoduje razvoju vinogradarstva zbog čega se viški
vinogradi svrstavaju među najbolje u Dalmaciji. Danas je oko 20% obradive
površine otoka prekriveno vinogradima. Od autohtonih sorti na
Visu se uzgaja Plavac mali ( na terenima Stončice, Smokove, Tiho braće polje
– Kulor, Vagon, Borovo polje, Ljubišće Velo I Malo, Milna, Zaglav,
Podstražje I otoka Biševa ). Karakteristična gradacija (koncentracija šećera
) je 20 – 24%. Danas je plavac mali ugrožena vrsta te čini svega oko 10%
ukupnog uroda na otoku. Druga avtohtona viška sorta je Kurteloška koju je
gotovo potpuno istisnula hibridna loza Kuč. Na zapadnim dijelovim otoka i
poljima prema Komiži uzgaja se rana sorta Bugava.Dio grožđa bere se kasnije
te se još dodatno suši na suncu da bi se postigla gradacija od 28-32% od
čega se proizvodi prošek.Od drofa koji ostane nakon vrenja vina peče se
rakija lozovača.Na Visu se čista lozovača koristi uglavnom u pučkoj medicini dok se za digestive koriste različite travarice ljekovitog djelovanja.Pogodna klima uvjetovala je nastanak jednog od rijetkih rasadnika palmi na hrvatskoj obali, a pogodna je i za uzgoj agruma iako se tome do sada nije pridavalo veće značenje
Druga gospodarska grana na otoku je ribarstvo
kojem pogoduje bogata podmorska fauna. U okolici otoka lovi se mahom plava
riba (srdele, skuše, lokarde, inćuni ). Tradicionalni načini pripreme ribe (soljenjem i prženjem ) bili su dobrodošla novina na bečkom dvoru,koji je bio jedan od glavnih potrošača ribljih prerađevina s Visa. Iako možemo reći da je ribarstvo imalo ključnu ulogu u preživljavanju lokalnog stanovništva nekad kao i danas, u posljednjih je pet godina registriranih profesionalnih ribara u Visu svega 9, a u Komiži oko 50
* Izvor: TZ otoka Visa www.tz-vis.hr |
|
Design by ARBA Webmaster Zadnja promjena: 09.03.2010 |